Novorođenčad i djeca u periodima intenzivnog rasta i razvoja
Potrebe za vitaminom D kod novorođenčadi se obično ne mogu zadovoljiti samo unosom majčinog mlijeka. S obzirom na to i činjenicu da se nedovoljno izlažu sunčevoj svjetlosti (nedovoljno izlaganje suncu uključuje učestalu upotrebu krema za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom), novorođenčad imaju visok rizik od razvoja nedostatka vitamina D. Manjak vitamina D može da izazove ozbiljne posljedice po zdravlje novorođenčeta. Nedostatak vitamina D dovodi do razmekšavanja kostiju a oboljenje koje se najčešće povezuje sa nedostatkom vitamina D u toj životnoj dobi je rahitis. To oboljenje je već iskorijenjeno u tropskim zemljama koje imaju veći dio godine sunčane dane, ali kod nas se još uvijek sporadično javlja tokom dugih perioda kada nema sunca ili u slučajevima kada roditelji nisu adekvatno provodili prevenciju dodatnim unosom vitamina D. Zbog toga, još u porodilištu, bebe počinju primati vitamin D koji, po preporuci pedijatra, nastavljaju primati svaki dan tokom prve godine života a često i kasnije u fazama intenzivnog rasta i razvoja.
Osim za normalan razvoj kostiju, vitamin D je u ovoj životnoj dobi neophodan i za normalan rast i razvoj zubića.
Trudnice i dojilje
Vitamin D u trudnoći je veoma bitan jer njegov nedostatak može izazvati anomalije u rastu kostiju i razne deformacije djeteta od rođenja pa sve do odrasle dobi. Isto tako, porođajna težina djeteta može biti bitno ugrožena, kao i razvoj djetetova imunološkog sistema. Vitamin D koji je odgovoran za održavanje nivoa kalcija i fosfata u tijelu trudnice pomaže i izgradnju kostiju i zuba bebe. Ukoliko dijete ima nedostatak vitamina D, povećane su šanse razvoja rahitisa koji dovodi do deformacija i prijeloma kostiju. Nedostatak ovog vitamina u tijelu trudnice može dovesti do brojnih komplikacija i povećane vjerovatnoće da će dijete biti rođeno carskim rezom. Može doći i do preeklampsije (povećani krvni pritisak i koncentracija proteina u urinu) koja, ako se ne liječi, može preći u eklampsiju (izraženiji oblik preeklampsije koji dovodi do grčeva nalik na one kod padavice) koja uzrokuje gubitak svijesti, komu, pa čak i smrti majke i djeteta.
Osobe koje se ne izlažu suncu
Osobe koje provode mnogo vremena u zatvorenom prostoru, osobe čija odjeća prekriva najveći dio tijela ili kompletno tijelo, osobe koje koriste zaštitna sredstva za sunčanje, neće stvarati dovoljnu količinu vitamina D u koži, te im je neophodan dodatni unos vitamina D u obliku dodataka ishrani kako bi se očuvalo zdravlje i omogućilo normalno funkcionisanje organizma.
Osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom
Gojazne osobe, odnosno osobe sa indeksom tjelesne mase ≥ 30 imaju povećan rizik od razvoja nedostatka vitamina D u poređenju sa negojaznim osobama. Ljudi koji su gojazni trebaju veći unos vitamina D od uobičajenog kako bi se postigao normalan nivo 25(OH)D. Gojaznost ne utiče na sposobnost kože da sintetizira vitamin D, nego veće količine potkožnog masnog tkiva zadržavaju/pohranjuju više vitamina D a smanjuje se njegovo oslobađanje u cirkulaciju. Zbog toga se i gojaznim osobama preporučuje dodatan unos vitamina D u obliku dodataka ishrani.
Osobe starije od 65 godina
Starije odrasle osobe su pod povećanim rizikom od razvoja nedostatka vitamina D, djelomično zbog toga što koža ne može učinkovito sintetisati vitamin D, zbog toga što provode više vremena u zatvorenom prostoru, a vjerovatno imaju i nedovoljan unos te lošiju apsorpciju vitamina D u probavnom traktu. Zbog toga se osobama starijim od 65 godina preporučuje nadomjestak vitamina D u obliku dodataka ishrani.
Osobe tamnije puti
Istraživanja su pokazala da osobe tamnije puti imaju niže nivoe vitamina D [25(OH)D] u krvi. Razlog tome je što osobe tamnije boje kože imaju veće količine pigmenta melanina u epidermalnom sloju kože koji smanjuje sposobnost kože da proizvede vitamin D. Zbog navedenog, osobe tamnije puti bi trebale dodatan unos vitamina D u obliku dodataka ishrani.
Osobe koje imaju hronična oboljenja probavnog trakta
Budući da je vitamin D topiv u mastima, njegova apsorpcija ovisi o sposobnosti crijeva da apsorbuju masnoće. Osobe koje imaju smanjenu sposobnost apsorpcije masti (malapsorpcija) često imaju nedostatak vitamina D. Malapsorpcija masti povezana je s brojnim oboljenjima među kojima su najčešća bolesti jetre, cistična fibroza, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis i sl. Osim toga, osobe sa nekim od ovih stanja mogu imati niži unos određene hrane, kao što su mliječni proizvodi, bogate vitaminom D. Kod ovih osoba je važan nadomjestak vitamina D u obliku dodataka ishrani ali je još važnije da odaberu adekvatnu formulaciju vitamina D jer ukoliko ne mogu apsorbovati vitamin D iz hrane zbog narušene funkcionalnosti probavnog sistema, neće moći apsorbovati ni vitamin D iz kapsule i tablete koje prolaze isti put apsorpcije. Kod ovih pacijenata neophodno je primijeniti vitamin D u obliku oralnog spreja ili injekcija kako bi postigli željeni rezultat.
Osobe koje uzimaju određene lijekove
Pojedini lijekovi poput sistemskih kortikosteroida (prednizona), lijekovi za liječenje epilepsije (fenobarbiton i fenitoin), te određeni lijekovi za snižavanje nivoa holesterola (holestiramin) u značajnoj mjeri smanjuju apsorpciju vitamina topivih u mastima uključujući i vitamin D iz tankog crijeva. Kod ovih osoba je važno nadomjestiti vitamin D u obliku dodataka ishrani ali je također važno da odaberu adekvatnu formulaciju vitamina D jer ukoliko primjena navedenih lijekova ometa apsorpciju vitamin D iz hrane, ometat će i apsorpciju vitamina D iz kapsule, tablete i sl. Kod ovih pacijenata neophodno je primijeniti vitamin D u obliku oralnog spreja ili injekcija kako bi postigli željeni rezultat.
Vegetarijanci i vegani
Ishrana vegetarijanaca i vegana često ne sadrži dovoljno vitamina D, zbog čega su ove osobe izložene većem riziku za razvoj nedostatka ovog vitamina. Zbog navedenog, vegetarijancima i veganima se preporučuje nadomjestak vitamina D u obliku dodataka ishrani s ciljem zadovoljavanja neophodnih količina i normalnog funkcionisanja organizma.
Osobe oboljele od hroničnih bolesti
U moderno doba pokrenutna su brojna epidemiološka istraživanja koja su pokazala da je nedostatak vitamina D potencijalni faktor rizika za razvoj mnogih bolesti koje se tradicionalno ne povezuju sa vitaminom D – visok pritisak i druga srčana oboljenja, šećerna bolest, reumatoidni artritis, multipla skleroza, bolesti desni, upalne bolesti crijeva, karcinomi, depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija itd. Tako je dokazano da pacijenti oboljeli od ovih bolesti imaju snižene vrijednosti vitamina D u krvi i navedene bolesti su učestalije u populacijama koje su manje izložene UV zračenju.
Naučnici i dalje intenzivno istražuju uticaj nivoa vitamina D na nastanak navedenih bolesti, s ciljem definisanja uloge proizvoda na bazi vitamina D u njihovoj prevenciji i liječenju.
